20171024_194800

Održano predavanje “Katedrale i bazilike duhovni spomenici kršćanstva”

- Studeni 7 | - Objave | objavio | sa No Comments

U utorak, 24.10.2017. u 19 h u Pučkom otvorenom učilištu Ivanić-Grad prof. etnologije i engleskog jezika, dugogodišnji ravnatelj Etnografskog muzeja u Zagrebu, Damodar Frlan zainteresiranim  građanima Ivanić-Grada ponudio je odgovore na pitanja  koja je razlika između katedrale i bazilike, koje su najvažnije te koje su najveće katedrale i bazilike. Pričalo se o katedralama i bazilikama u Hrvatskoj, zagrebačkoj katedrali…

Izuzetno nam je drago što je interes za predavanje iskazao naš novi župnik vlč. Branko Koretić te predsjednik Upravnog vijeća Pučkog otvorenog učilišta Ivanić-Grad Krešimir Orešković.

Za sve one koji nisu mogli doći na predavanje g. Damodar Frlan napisao je rezime predavanja:

Katedrale i bazilike duhovni spomenici kršćanstva

Mnoga stoljeća su protekla od kada su kršćani počeli graditi prve bogomolje sredinom III. stoljeća na području današnje Sirije i Izraela. Međutim, crkve su se u većem broju gradile tijekom IV. stoljeća i kasnije. Među njih se ubraja i splitska katedrala sv. Dujma čiji su najstariji dijelovi bili dio Dioklecijanovog mauzoleja (295-305.g.), a najstarija je katolička katedrala neprekidno u funkciji u svojoj izvornoj građevini.

Katedrala (lat. cathedra – stolica) je sjedište biskupa ili  nadiskupa u katoličkoj dijecezi i pojavljuje se još u prvim vremenima kršćanstva.  Bazilika (grč. βασιλική στοά (basiliké) – kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje. Vjerojatno je građena od rimskih istoimenih građevina koje su služile kao sudnice i tržnice. Danas Papa bazilikom naziva posebno privilegiranu crkvu. Postoje velike bazilike (basilica maior): bazilika sv. Petra u Rimu, bazilika sv. Ivana Lateranskog (za papu), bazilika sv. Pavla (za patrijarha aleksandrijskog) i bazilika sv. Marije Majke (za patrijarha antiohijskog), brojne male bazilike (basilica minor): 11 u Rimu i mnogo njih širom svijeta.

Bazilika sv. Petra: (tal. Basilica Papale di San Pietro in Vaticano) je vatikanska crkva izgrađena u stilu klasične renesanse, na mjestu prethodne ranokršćanske bazilike. Prema tradiciji i povijesnim izvorima, prvo zdanje podignuto je na mjestu mučeništva i grobu sv. Petra, jednog od dvanaest apostola i prema katoličkoj tradiciji prvog rimskog biskupa, a time i prvog u nizu papa. Smatra ju se jedinstvenom crkvom u kršćanskom svijetu, kao i najvažnijom od svih kršćanskih crkava. Brojni znameniti umjetnici, među kojima su Bramante, Bernini i Michelangelo bili su uključeni u njenu izgradnju od 1506. do 1626. Danas je zbog svojih religijske i povijesne važnosti vezane uz papinstvo, protureformaciju, te umjetnike i arhitekte značajno hodočasničko i turističko središte. Bazilika sv. Petra je dugačka 194m, svod je visok 44m, a kupola 133m, dok je površina 15160 m².

Službeno crkveno sjedište rimskog biskupa, tj. pape, je bazilika sv. Ivana Lateranskog.

Među važne bazilike ubraja se i Bazilika sv. Groba u Jeruzalemu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob.

Bazilika sv. Marka u Veneciji, zvana i Chiesa d’Oro (crkva od zlata) zanimljiva je zbog svoje povijesti i bizantskoj arhitekturi.

Od bazilika u Hrvatskoj nezaobilazna je Svetište Majke Božje Bistričke (basilica minor). Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču, jedan od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju. Izgrađena je u 6. stoljeću na mjestu ranokršćanske crkve i nalazi se na UNESCOvom popisu svjetske kulturne baštine.

U svijetu su poznate i posjećene bazilika Sv. Srca u Parizu i bazilika sv. Obitelji u Barceloni, djelo katalonskog arhitekta Antonija Gaudíja.

Hrvatska se diči  s nekoliko jedinstvenih ranokršćanskih crkava među kojima se izdvaja Crkva sv. Križa u Ninu, poznata i kao “najmanja katedrala na svijetu”, građena u IX. st.

Zbog svoje graditeljske vrijednostim važna je i katedrala sv. Jakova u Šibeniku iz 15-16. st., koju je gradio Juraj Dalmatinac, a upisna je na UNESCOv popis svjetske kulturne baštine.

Zagrebačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Izgrađena 1880-1906.g. na mjestu starije katedrale koja je srušena u potresu.

Brojne su katedrale u svijetu koje bi zbog starosti, arhitekture ili važnosti za vjernike trebalo spomenuti, no među njima se ističu Notre Dame de Paris, Bečka katedrala ili katedrala sv. Stjepana (njem. Stephansdom) ili Katedralna crkva Svetog Petra i Djevice Marije u Kölnu. Svojom ljepotom ističu se i brojne katedrale u Italiji kao napr. sienska katedrala (Duomo di Siena), započeta u 12. st., jedan od velikih primjera talijanske romaničko-gotičke arhitekture, firentinska katedrala (tal. Cattedrale di Santa Maria del Fiore ili Duomo), katedrala Uzašašća sv. Marije u Pisi započeta 1064, te milanska katedrala (tal. Duomo di Milano), sjedište Milanske nadbiskupije. Posvećena je Uznesenju Marijinom, a građena je od kraja 14. do sredine 19. stoljeća.

Autor teksta: Damodar Frlan

20171024_194800 20171024_194948 20171024_194952 20171024_195309 20171024_195437

 

povezane objave

Odgovori

« »