Povijest knjižnice

- Ožujak 20 objavio

pou5
Građanska čitaonica u Ivanić-Gradu osnovana je daleke 1877. godine, u vrijeme kad su se diljem Hrvatske razvijale središnje ustanove i udruženja koje su se širile iz Zagreba kao narodne čitaonice, imajući za osnovnu svrhu uzdizanje izobrazbe i prosvjete građana.

Pravila knjižnice potvrđena su 23. kolovoza 1977. te ona otpočinje sa svojom raznolikom kulturnom djelatnošću. Iz Pravila za ustrojenje čitaonice u gradu Ivaniću pod nazivom „građanska čitaonica“ razvidna je njezina temeljna svrha, način primanja članstva, njihova prava i dužnosti, mogućnosti rada i korištenja knjiga, časopisa, novina i prostorija, djelokrug Upravnog odbora, način upravnog ustrojstva. Ta su pravila vrijedila sve do 12. prosinca 1892. kad su proglašena Druga pravila, koja je potvrdio Đuro Kundek, znameniti ivanićki gradonačelnik i dobrotvor. Građanska čitaonica postala je tada glavnom kulturnom ustanovom Ivanić-Grada te okupljalištem obrazovne elite grada. Ivanić-Grad dobio je knjižnicom pravo kulturno društvo jer upravo je ona pronosila duh moderne hrvatske kulture, proširujući kroz godine svoje djelatnosti i programe; tako su Pravila iz 1892.g. dopuštala i organiziranje priredbi raznolikog sadržaja i okupljanja društava u gradu oko svojeg programa. 1925.g. društvo Građanske čitaonice odlučuje utemeljiti glumačku družinu i izvoditi kazališne predstave čime je utemeljena i amaterska kazališna aktivnost.

Zapisnici Građanske čitaonice iz 1922.g. pokazuju kako je ova kulturna ustanova preuzela funkciju organiziranja javnih tribina i temeljitog narodnog prosvjećivanja. Neki od predavača unutar mnoštva različitih tema bili su tako npr. Dr. Fran Tučan, Đuro Basariček, prof. dr. Albert Bazala i drugi poznati znanstveni i kulturni djelatnici toga vremena.

Od 1959. knjižnica djeluje u okviru Narodnog sveučilišta Ivanić-Grad te i nadalje ostaje jezgra kulturne modernizacije Ivanić-Grada. Njena temeljna svrha očituje se u kulturno-prosvjetiteljskom radu i nadasve animaciji građanstva za čitanjem i širenjem hrvatske moderne kulture.

Važno mjesto u povijesti Knjižnice i čitaonice zauzima 1965. godina, kada je ona uselila u novi Dom kulture, budući da je do tada bila smještena u neadekvatan prostor na Trgu Vladimira Nazora.

Od 1984. godine djeluje i Dječji odjel knjižnice, čime je knjižnica zaokružila svoju djelatnost ali i sam prostor u kojem djeluje.

Unutar Pučkog otvorenog učilišta Ivanić-Grad Knjižnica i čitaonica djeluje i danas, a osim organizacijske jedinice u Ivanić-Gradu tu je još i podružnica u Kloštar Ivaniću.

Knjižnično poslovanje je u cijelosti informatizirano i od 2000.g. radi se u knjižničnom programu ZAKI.

Danas knjižnica raspolaže sa ukupnim fondom knjiga od 39000 svezaka te kroz svoje usluge i aktivnosti ostvaruje osnovne zadaće narodne knjižnice kao mjesnog obavijesnog središta koje omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacijama.

U animacijskom i kulturnom aspektu djelatnosti knjižnice ostvaruju se kroz sustavnu promociju novih izdanja hrvatskih nakladnika, susreta s književnicima, dječjih radionica, edukativnih predavanja, kazališnih predstava, upoznavanja knjižnice za djecu predškolske dobi i nižih razreda osnovnih škola…

Odgovori